Kristina je nova zadrugarka koja je oduševila sve ukućane.
Šalu na stranu, Kristijan Golubović odlučio je postati žensko na par trenutaka, te su ga zadrugari prozvali Kristinom.
U ranim jutarnjim satima Kristijan Golubović odlučio je da zabavi zadrugare, te je na sebi navukao izazovnu haljinu.
U pabu ,,Prijatelji” njegova ekipa bila je oduševljena njegovim potezom, jer je sve izgledalo komično. Milan Janković Čorba našalio se sa Kristijanom i rekao mu da mu je nadimak se*si Kristina.
Je l’ sa ovim ideš u akicju na muškarce? Ovako Aleksandra spava, ispala ti b*lja kod Filipa u krevetu kada si ušla – upitao je Kristijan Anakondu.
Golubović je čak rekreirao i pozu Aleksandre Nikolić od prije nekoliko večeri, kada ju je zatekao sa Filipom Carem u krevetu.
BONUS ČLANAK: Tri faktora koja najviše oštećuju mozak
Čimbenici koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti također loše utječu na mozak. Promjene koje ostave u ovom organu istraživači su povezali s povećanim rizikom od demencije ili Alzheimerove bolesti. Tri faktora ostavljaju najgore posljedice: pušenje, dijabetes (ako nije kontroliran) i visok krvni pritisak.
Istraživači s nekoliko britanskih univerziteta analizirali su podatke 9.772 odrasle osobe starih između 44 i 79 godina. Svi su imali barem jedno snimanje mozga magnetskom rezonancom, a omogućili su i potpuni uvid u sve njihove medicinske podatke radi analize.
Studija je bila usredotočena na sve faktore rizika za kardiovaskularne bolesti i promjene u mozgu koje istraživači primjećuju kod osoba sa demencijom ili Alzheimerovom bolešću. Zašto se upravo ta dva stanja javljaju (ili je Alzheimerova bolest zapravo najčešća vrsta demencije), nauka još ne zna.
Ali otkrili su da kod onih koji imaju faktore koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, promjene u mozgu se mogu vidjeti i kod onih koji pate od demencije ili Alzheimerove bolesti. Ovi nalazi su objavljeni u medicinskom časopisu European Heart Journal, a sažeo ih je Reuters.
Samo povišen holesterol ne može biti povezan sa promjenama u mozgu. Svi ostali faktori rizika također su značili prisutnost promjena. To su bili: pušenje, visoki krvni pritisak, viši pulsni pritisak (ovo se dobiva oduzimanjem dijastoličkog krvnog pritiska od sistoličkog), dijabetes, prekomjerna težina.
Što je više faktora rizika osoba imala za kardiovaskularne bolesti, to joj je bilo lošije zdravlje mozga – što se više smanjivalo, bilo je manje sive tvari i manje zdrave bijele tvari. I to čak i ako bi se čovjek izvana ponašao zdrav. Konkretno, faktori rizika zahvatili su područja mozga koja su odgovorna za složenije razmišljanje.
Takođe su utjecali na mozak, bez obzira na godine učesnika. Promjene su bile vidljive i kod sredovječnih i kod starijih ljudi.
„Neke stvari koje utiču na naše kognitivno i starenje mozga ne mogu se uticati. Ovo uključuje gene. Ono što smo otkrili, međutim, možemo shvatiti kao spisak stvari na koje možemo uticati. To su faktori rizika koje možemo smanjiti “, rekao je vođa studije Simon Cox sa Univerziteta u Edinburghu za Reuters. „Naravno, sve što poboljšava naše kardiovaskularno zdravlje – bolja ishrana, zdravija težina, vežbanje, regulacija šećera u krvi, prestanak pušenja – ima i mnoge druge prednosti. Među njima je sigurno i veće zdravlje mozga. ”
Definitivno možete puno učiniti za svoje zdravlje. Prestanite pušiti i počnite se kretati. Pronađite pokret koji vam odgovara i uključite ga u svoju svakodnevnu rutinu. Ako imate prekomjernu težinu, promijenite svoj način života, tako da ćete izgubiti suvišne kilograme. Pored redovnog vježbanja, pomoći će vam i zdrava prehrana. Ovo bi trebalo biti još uravnoteženije i raznoliko. Zamijenite nezdravu hranu zdravom. Kombinirajte ugljene hidrate koji imaju viši glikemijski indeks pravilno s drugom hranom koja će sniziti glikemijski indeks cijelog obroka. Podijelite ploču na četiri dijela. Četvrtina tanjira trebao bi biti ugljikohidrati, četvrtina proteina, pola tanjira povrće. Protein, povrće, sirće… sve to smanjuje glikemijski indeks ugljikohidrata, tako da obrok ne podiže previše šećera u krvi. Umjesto krumpira, posegnite za cjelovitim žitaricama, koje uključuju pire, integralnu pšenicu, heljdu, proso … Takođe pazite da vam porcije nikad nisu prevelike.
